(Dve istinite priče i fotografije najvećih srpskih i hrvatskih štuka)

Nema te grabljivice koja toliko može da raspali maštu pecarošima kao monstrum štuke. Na stranu što se, uglavnom, i te kako dobro zna za sve najveće, rekordne i trofejne kapitalke širom sveta, kod nas su (u Srbiji i Hrvatskoj) štuke i dalje najveće. I svake godine su sve veće i veće. Jer taman u Srbiji upecaju ex-Yu rekord, u Hrvatskoj obore - svetski. Ili obratno. Svejedno, stalno se nadmećemo.

Da ne bude zabune: ova štuka iznad na slici nije naša, ali jeste štuketina. I pošteno uslikana. Bravo, sve čestitke! A naše...

Stoga, evo prvo fotografije srpske štuke od 24 kile, velike ko… biciklo! Dužine nema, a ni bar još jedne fotografije. Jedne jedine, pristojnije, kulturnije...

Kad, ne lezi vraže: “uhvaćena jedna takva u baranji prije 3 - 4 godine, mogu slikat trofej ili postavit sliku ako pronađem. mislim da je bila 24,2kg.” I kao da ta hrvatska od 24,2 nije dovoljno velika, dodaje: “Čuo sam da je na Vemeljskom dunavcu prošle godine uhvačena štuka od 34 kg,i to sam čuo od više izvora,čak mi je to potvrdio i ribočuvar u ritu,samo nigdje nisam vidio sliku,da li netko nešto zna o tome....?”

I onda je misterij odgonetnut: “a ova od 34 nije bila jedna nego dvije. čovjek rekao čuvaru da je da zajedno imaju 30 - 35 kg , a ovaj danima pročao ribičima koji su dolazili pecat na vemeljski da je uhvaćena štuka od 34kg... ...jbg.. reklama je reklama. evo slike za ovu od 24kg. uhvaćena je na živi mamac (babušku) 14.12.2006. na vemeljskom dunavcu.”

Eto dve slike te iste štuke od 148cm, uživo i posle prepariranja.

Pa onda kaže drugi vrsni poznavalac, štuko-analitičar: “...ovo je najvjerojatnije najduža evidentirana štuka na Svijetu, brojku veću od 145cm do sad nisam vidio... Svaka čast sretnom ribolovcu! Šteta da se takve ribe slikaju bez identiteta ribolovca (bez glave), ne vjerujem da ih je stid takvog ulova! Ili njima podatak da su gotovo pa svjetski rekorderi ništa ne znači.

Na to će opet prvi: “ribolovac je poznat, ali ne želi se slikat, kaže da on lovi radi sebe a ne radi drugih, a u zadnjih nekoliko godina ima dosta kapitalnih ulova zbog koji ga prozivaju... tipa kako baš on uvijek uhvati, kako ovo, kako ono i pop...io čovjek. jedva sam ga namolio da mi ustupi ove dvije slike da ih okačim. a što godišnje provede 250dana na vodi nikom ništa! ma neće čovjek da se hvali. ne stavlja on svoje slike po forumima i novinama nego drugi, koji se tih slika dokopaju ili sami slikaju na licu mjesta, pa se onda prave pametni i seru jer ih pojede zavist.”

I tako dalje, i tako dalje, rasprava traje… iako sva(t)ko može da klikom na EXIF fotografije videti datum ulova: 13. mart 2006. Znači, uhvatio je u lovostaju, slagao datum i veličinu... Pa zar je onda čudno što je na slici "ribolovac-rekorder" bez glave!

Uzalud im jedan i vrhunski ribolovac i obrazovan čovek kaže: “ma sve skroman do skromnoga...” Njega nije mrzelo da danima istražuje dok konačno nije otkrio da je “biciklo-štuka” teška 15,2 kg i da je uhvatio mrežom poznati krivolovac. Sada eto, zahvaljujući njemu, znamo da je štuka iz Srbije od 24 kile teška 15 kilograma, ali i dalje ne znamo koliko je teška hrvatska od 23,8 kg koja je “svetski rekord” po dužini? No, bar znamo da je uhvaćena u krivolovu, za vreme lovostaja. Eto, “svetska rekorderka po dužini” je lakša od “veleulova” iz Srbije. Lakša je štuka bezglavog ribiča od srpske “biciklo-štuke” ribolovca bez lica. Uostalom, ko je susjedu kriv što nema – biciklo! Stoga štuku drži sa dve ruke, ko da ima deset kila. A nema, nego… Ma, više i nije bitno koliko!

Na kraju, iz čitave ove priče moglo se saznati nekoliko činjenica:

1. Da su Srbi i Hrvati braća

2. Da je u Srbiji 24 kilograma isto što i 15 kg

3. Da je Hrvatskoj 148 cm isto što i... koiko centimetara? Postavite proporciju 24 : 15 = 148 : x pa izračunajte...

Štuka je trenutno u lovostaju, a kod nas izborna kampanja. I taman kad pomislite da najviše lažu "kampanjerosi", shvatite da smo (naj)veći lažovi mi – ribolovci! Samo što su naše laži bezazlene. I lopovi bar sakrivaju lica - boje se poternica. Eto, videli ste, naše štuke – naše bruke. Velike štuke – velike bruke. Jer su kratke ruke.

Zaista, zašto se kaže da su u “laži kratke noge”, kad su ribolovcima prekratke ruke – toliko kratke da ih (ne) jedan “majstor" stidljivo sakriva?! A svaki bogovetni dan se slika! Istina, ietko sa štukama, više sa smuđevima, a najčešće sa smuđarcima. No, bilo da je fotka horizontalna, bilo vertikalna, ni u jednom kadru ni ruku ni prstiju - ni na jednoj slici?! A objektiv široook, ko osmeh "majstorov", hehe.

Eh, kamo sreće da su i “kampanjerosima” kratke ruke! Jok, njima su ruke ko pipci hobotnice. A prsti lepljivi! I džepovi duboki. Kratke ruke imaju samo polu(ne)pismeni naivci - oni sa kratkom pameti!

Trofej