Izmaklo je ovo žarko ljeto padavinama kao retko kada prije. Vode su se prosto skupile. Bile su male i plitke, a u njima velika koncentracija bijele ribe. Mladici je osnovni problem bio pronaći, tj. zauzeti mjesta sa svježim dotokom vode. Ribolovci često ne obraćaju pažnju na ovu, veoma važnu, činjenicu. U vodama koje naseljava mladica često postoje podvodni izvori. Teško se primjećuju, ali je jako bitno znati prepoznati ta mjesta. Na takvim mjestima mladica se voli zadržavati upravo ljeti - kada su vode siromašnije kiseonikom, ali i zimi jer takvi izvori tada zagrevaju vodu, s obzirom na to da je temperatura vode tih izvora najčešće 6-10 °C.
U oktobru su dani sve kraći, a voda sve hladnija. Riba postaje živahnija predosjećajući nadolazak najhladnijeg godišnjeg doba. Sve češće i intenzivnije uzima hranu, praktično tokom celog dana. Mladici, konačno, hladnija voda brže tjera krv u žilama i nagoni je da češće razmišlja o hrani. Kupači su se povukli sa obala rijeka, utihla je karakteristična ljetnja graja sa obala i mladica se vraća u svoja stara boravišta. Više ne lovi samo po noći, kao tokom ljeta. Doduše, to još uvijek u mnogome zavisi od vremenskih prilika, tj. - neprilika. Ako usledi niz od nekoliko lijepih sunčanih dana krupne mladice će u lov kretati u sumrak. Za kišovitog i oblačnog vremena pretežno se hrani tokom cijela dana, ali dok pada kiša mladica apstinira.
Sve su češće i jutarnje magle na vodi, a magla se zna pojaviti i u predvečerje. Po magli mladica teže uočava šta se sve dešava pored vode i iznad nje. Primjetio sam da po magli slabije uzima hranu, a da se aktivira u trenucima kada se magla počne dizati sa vode. Ovo se na početku jeseni retko kada dešava u ranim jutarnjim časovima pa ne treba raniti kada se kreće u lov na mladicu. Period oko 8-9 sati je nešto što treba shvatiti kao uobičajeno vrijeme za izlazak na vodu, ali treba imati na umu da i tada mladica lovi u relativno kratkom intervalu. Najaktivniji su, u to doba dana, komadi težine do desetak kilograma.
I populacija mladice, tačnije broj primjeraka na određenom terenu bitno opredjeljuje njihovu aktivnost. U borbi za opstanak, u konkurenciji brojnije “bratije” mladica postaje manje oprezna, lovi agresivnije, postaje gramziva. Stoga, ako znamo da na nekom mjestu ima više mladica treba probati sa lovom i u periodima koji nisu uvek najudarniji.
Ukoliko zima porani i već se u oktobru najavi hladnoćama i mrazevima, bitno se mijenja i ritam prehrambenih navika kraljice bukova. Sada ona lovi znatno kasnije, čeka da se magla potpuno raziđe, da otopli, i da tada brzo ščepa kakav plen i vrati se u skrovište. Hrani se u dužim vremenskim intervalima samo tamo gde naleti na više hrane.
Na uspjeh u lovu mladice u ovom periodu takođe je veoma važan i vodostaj. S obzirom na to da je u hladnije doba godine voda bistra, a kad je uz to i nizak vodostaj, sve ribe postaju izuzetno oprezne, pogotovo mladica, a da i ne pominjem kapitalne primjerke.
U kišnim godinama ili kišnom periodu, vode nadođu i dugo znaju ostati visoke i zamućene. U tim uslovima mladica ne lovi. Čim počne bistrenje vode i ona postane sijera, tada i najkrupniji primerci kreću u lov, pogotovo ako je mutna voda potrajala. Tada se možemo nadati uspjehu, čak i uz korišćenje manje atraktivnih mamaca.
A upravo su mamci za lov mladice priča za sebe. Mnogo je sporenja oko toga zašto samo u određenim uslovima mladica najčešće uzima jednu te istu vrstu mamca i slično. Dileme su, najčešće, da li je to zbog boje ili zbog takozvanog rada mamca? Dakako da je to i zbog jednog i zbog drugog.
Mislim da sama boja mamca nije dovoljna da mladicu isprovocira na napad i da je za taj trenutak rad mamca presudniji. Ali, ukoliko nije odabrana prava boja mamca, grabljivica će se u poslednjem trenutku predomisliti i prestati da prati mamac, to jest - odustati od napada!
Izazovan rad varalice nikako nije onaj pravolinijski i ravnomjeran, koji podsjeća na plivanje zdrave i živahne ribice. Mladica je, prije svega, sanitarac! Najradije napada bolesnu i povređenu ribu, pa mamac treba i voditi u skladu sa tom činjenicom.
Moje iskustvo nedvosmisleno govori da je vrlo bitno da boja bude što sličnija prirodnom mamcu. tj. plenu mladice. Silikonske varalice danas su znatno proširile paletu mamaca, tako i za mladice.
Slavkove silikonske glavinjare, imitacije lipljena – da nemaju alkicu i udice pomislili bi da su pravi kederi
Treba voditi računa o veličini mamca koji mora biti primjeren veličini očekivanog ulova. Mladice orijašice, teške 20 i više kg, ne gube uzalud energiju na jurcanje za sićom! Problem je, međutim, što veliki vobleri nemaju idealan rad! Nekada su se najkrupnije mladice lovile na kederovanu ribu, a i danas je jedan od najboljih mamaca uverljiva silikonska imitacija žive ribice.
Umjesto zaključka: za lov mladice potreban je i jak pribor, ali ne lovi pribor ribu nego mamac – i ribolovac!
Slavko Čamber
